U Karađoz-begovoj medresi je u srijedu, 15. februara 2023. godine, održana promocija putopisa „Putem svile“, autora Hamze Ridžala i Ediba Kadića.
Promocija je priređena u okviru manifestacije „Dani Karađoz-begove medrese“, a održana je u atriju naše škole.
„Put ka Semerkandu otvorio nam se u maju 2022. godine, kada smo našim Passatom iz 1996. godine, krenuli na put ka Aziji, sa nijjetom ili namjerom da pratimo nekoliko ruta puta svile. Željeli smo proći jedan dio puteva svile i vidjeti kojim su to putevima do naše Bosne i Hercegovine došli brojni adeti, učenja, običaji, forme arhitekture, kulture ishrane, književnosti, kulinarstva, muzike i čega sve ne. Željeli smo napisati taj prvi bosanski, bošnjački putopis puta svile koji će u svom fokusu imati te stare rute koje su povezivale daleki Istok i daleki Zapad, pa i povezale te daleke krajeve sa bosanskohercegovačkim gradovima“ – istakli su autori na početku svog obraćanja prisutnima u atriju Karađoz-begove medrese.
Jedan od putopisaca Hamza Ridžal otkrio je razloge ovog tromjesečnog putovanja, odnosno razloge odlaska na Put svile.
„Put svile je velika tema u svjetskoj književnosti. Kada smo Edib i ja krenuli pripremati ovo putovanje, uvidjelo smo da samo na engleskom jeziku možete pronaći više od 50 putopisa puta svile. Na francuskom jeziku više od 30, na njemačkom toliko da ih je teško pobrojati. Istovremeno, uvidjeli smo da na bosanskom govornom, odnosno južnoslavenskom području ne postoji niti jedan putopis puta svile, pa čak nijedan zapis koji bi ukazao šta mi kao zaseban narod, zasebna kultura dugujemo putu svile i onima koji su putovali putem svile. Prije svega, na putevima svile živjele su sve religije“ – rekao je Hamza Ridžal.
Hamza Ridžal i Edib Kadić su u putopisu predstavili nevjerovatne avanture koje su doživjeli na svom putovanju, ali i istakli koliko zapravo jedan takav projekat iziskuje mnogo.
„Tokom samih priprema za put, mi smo istraživali, čitali, gledali gdje šta možemo posjetiti, šta možemo vidjeti, zabilježiti i sl. Jedno ovakvo putovanje je veliki projekat i iziskuje veliki napor. No, mi smo ga, uz Božiju pomoć, prošli i realizovali uspješno do samog kraja“ – kazao je Edib Karić.
U bosanskohercegovačkom ukupnom književnom naslijeđu nije zabilježen niti jedan pokušaj bar površnog opisa Puta svile i načina na koji je oblikovao naš identitet i naše ukupno tradicijsko naslijeđe.
To je bio jedan od razloga zbog čega su Ridžal i Karić odlučili proputovati znatan dio ove prastare trgovačke mreže i doći u velike intelektualne i duhovne centre u Srednjoj Aziji kako bi napravili prvu putopisnu knjigu sa fokusom na Put svile.
Foto: Mirza Garib