KBM - Promocija knjige ''Ja, Muhamed-beg Zaim, zvani Karađoz-beg''

''Bismillahir-Rahmanir-Rahim! U ime Boga, Sveopćeg dobročinitelja, Milosnoga! Ja, Muhamed-beg Zaim, sin Ebu-Seadetov, zvani Karađoz-beg, ovdašnji, iz Potoka, iz Bijelog Polja, .....'', riječi su iz knjige, monodrame ''Ja, Muhamed-beg Zaim, zvani Karađoz-beg'', autorice profesorice Jasmine Demirović. To su, ujedno, i riječi Karađoz-bega kojim je započeta promocija pomenute knjige, u izvedbi svršenika Medrese, Džafera Alić.Ovom promocijom, održanom 6.marta 2009. godine, Karađoz-begova medresa, ne prekidajući jedanaestogodišnju tradiciju ispraćaja novih generacija maturanata, otvorila je manifestaciju ''Dani Karađoz-begove medrese'', ispraćajući ove godine 364.generaciju. Na samom početku promocije, koja je salu kulturnog centra ''Kralj Fahd'' na Bunuru napunila auditorijem željnim riječi profesorice Demirović, ili, pak, riječi o Karađoz-begu, obratio se direktor medrese, Šefko ef. Tinjak.Knjigu o znamenitom Karađoz-begu, odnosno izražena želja autorice da se ukaže insanima, pogotovo mlađim, značaj čuvanja njegovih hajrata od zaborava, zapazili su i recenzenti koji knjigu ističu kao vrhunsko ostvarenje.
Prvi gost i promotor ove večeri bio je, književnik, Mustafa Smajlović, koji u svojoj recenziji kazuje sljedeće:''...neću ostati usamljen u promišljanju, kako je autorica knjige ''Ja, Muhamed-beg Zaim'' krajnje hrabro ušla u literarni ''projekat'' rasvjetljavanja znamenite, povijesne ličnosti kakav je bio Karađoz-beg. O ovom dobrotvoru, graditelju brojnih hajrova, pisala su znamenita pera, ali nedovoljno za ono što je ostavio iza sebe za dobro čovjeka na ovom prolaznom svijetu. Toga je bila dobrano svjesna Jasmina Demirović, koja uzima kalem u ruku izraslu iz srca, tako kako misli da je najbolje i najpravičnije za ličnost kakav je bio hadži Muhamed-beg Zaim... (.....) ...Bosanskohercegovačka literatura je bogatija za kniževni biser – monodramu, u kojoj je, kao u sehari poslagano sve na svom mjestu... (....) ...Demirovićeva je u potpunosti uspjela da jednom od najtežih književnih formi izražavanja iskaže i rasvjetli znamenitu ličnost, te je tako učinila dobro djelo, koje se ''naslanja'' na Karađozbegove hajrove....''I muftija mostarski h.Seid ef.Smajkić, darovao je svoj govor recenziji, istakao bitnost vakufa i vakifa upućujući posebnu pažnju Karađoz-begu. Profesori Seid Eminović i Harun Macić, kao recenzenti, svojom riječju su upotpunili ovo druženje.Karađoz-begu možemo zahvaliti za brojne hajre koje nam je ostavio, ali i profesorici Demirović za slovo o ovom pretku, koje je ugledalo svjetlo dana.Svršenik Medrese Meadin Mrndžić, kao i prijatelj profesorice Demirović, Dževad Memić, pred punom salom centra iskazali su zahvalnost profesorici, te kazali riječ-dvije prilične za promociju.
Ponosna Muslimanka, Bošnjakinja, autorica i knjige '' Šehadet duše'' dugo nije mogla doći do riječi čekajući da se završi aplauz koji je započeo kad je najavljen njezin govor, od strane voditeljice Harise Alić. Posebno sretna u ovoj noći, što je i istakla, profesorica Demirović se zahvalila prisutnim, recenzentima, sjetila se onih kojima nije bilo određeno da prisustvuju promociji, te:''sa ovog mjesta želim da poručim mladim ljudima da pamte riječi Karađoz-begove, da pamte da je ovaj svijet zehra spram ahireta, i da svoj život grade na dobrim djelima. U to ime želim im svako dobro i hajr''
''Galebovim krikom sjećanje sam zvaoDa mi vakta davnog trenutak doneseCrnookog bega i Ćejvan ĆehajuDa ugledam kako vakufe medrese.Vidimo li svjetlo od magle i tame,hoćemo li zaboravu dati vakufname...'', izmedju ostalih, stihovi su koje je medresanski hor svojim glasovima uljepšao, te njima priveo kraju ovo druženje – promociju knjige.
Po hadisu Božijeg Poslanika, neka je na njega Božiji mir i blagoslov, u kojem kaže dačovjekova djela prestaju nakon njegove smrti osim u tri slučaja: trajnog dobra koje ga nadživi, korisne nauke kojom se ljudi koriste ili dobrog islamski odgojenog djeteta koje ga naslijedi, molimo Uzvišenog Stvoritelja da našem pretku Karađoz-begu upiše dobra djela za njegove hajrove koji i dan-danas žive, te da i knjigu profesorice Demirović upiše u njezina hajr djela.